Prezentacija grada Bijeljine





Bijeljina lezi u sjeveroistocnom dijelu republike Bosne i Hercegovine. Bijeljina je bila jedan divan grad, smjesten u sred Semberske ravnice koju grle dvije rijeke, studena Drina i siroka Sava, a za ledjima prkosna Majevica. Grad se pominje jos u XV vijeku, a pod sadasnjim imenom od 1643 godine. Jos od davnih vremena Bijeljina je bila jedna velika raskrsnica koja je spajala sjeverni sa juznim dijelom nekadasnje Jugoslavije.

Danas ovuda prolaze mnogi magistralni pravci koji vezuju Vojvodinu sa BiH i Dalmacijom na jednoj i Srbiju sa susjednom Hrvatskom na drugoj strani. Asvaltne ceste su danas vrlo cesta pojava u cijeloj Semberiji i sve to vodi ka zakljucku da prasnjavih dzada i kaldrma gotovo i nema. Samo za sat voznje stize se do Tuzle ili Zvornika, a samo dva sata na tockovima grad dijeli od nekadasnje prestolnice Beograda.

Prema popisu iz 1981 na podrucju opstine Bijeljina je zivjelo oko 93 000 stanovnika, a usamom gradu 31 000, dok popisi iz 1991 nisu jos uvijek dostupni.

Bijeljina je jedan vrlo lijep grad sa mnogim sirokim ulicama i divnim prostranim i naravno veoma urednim parkovima, trgovinama, velikom, modernom robnom kucom, kulturnim ustanovama i brojnim osnovnim i srednjim skolama.

U samom centru toga prelijepoga grada nalazi se i savremeno locirana, veoma dobro uredjena i odrzavana gradska zelena pijaca. Svojim prisustvom na toj lokaciji gradu daje i poseban sarm jer je smjestena u cetvrti koja je sa mnogim zanatskim i drugim uslugama, i mnogobrojnim buticima zamijenila staru carsiju koja vise ne postoji.

Na zelenoj pijaci se svakoga dana a posebno Utorkom i Petkom okupi mnogo svijeta iz 67 veoma bogatih i vrlo lijepih semberskih sela, ali i iz Srema, Macve, Podrinja, iz Makedonije, od Smedereva i mnogih drugih krajeva, nudeci bogat izbor svih poljoprivrednih proizvoda po vrlo pristupacnim cijenama.
Grad je veoma dobro saobracajno povezan sa svim okolnjim i mnogim udaljenijim mjestima, i svu odgovornost za prevoz robe i putnika na cijeloj povrsini Bijeljinske i Ugljevicke opstine snosi Radna Organizacija Semberija Transport koja pored sve veoma uspjesne djelatnosti ima nekoliko turistickih agencija u gradu, preko kojih se mogu u svako doba rezervisati sve autobusne, vozne, avionske kao i brodske karte, a moguce je naravno rezervisati i smjestaj u hotelima ili motelima.

Jedna od glavnih i ujedno najljepsih atrakcija cijeloga grada jeste divni, veoma veliki trg Oslobodjenja, kojega je slavni Semberski pisac Rodoljub Colakovic poredio sa najvecim Evropskim metropolama. Na trgu se nalaze mnogobrojni drustveni kao i privatni objekti od velikoga znacaja za cijelu opstinu.

Najveca i ujedno najljepsa jeste zgrada Skupstine Opstina Bijeljina, koja sa svojim ocaravajucim izgledom fascinira i prkosno stoji.
Ispred te zgrade nalazio se spomenik posvecen mnogobrojnim palim borcima tokom drugog svijetskog rata, ali nakon promijene vlasti pocetkom 1992 godine, spomenik je dobio novi izgled i danas se tu nalazi ogromna statua Kralja I Petra Karadjordjevica.

Ali uprkos svim promjenama, cijeli trg ne mijenja svoj krasni izgled.

Odmah pored zgrade opstine nalazi se lijepo zdanje nedavno adaptirane zgrade muzeja Semberije. Unutar zgrade sve odise bogatim sadrzajima o davnoj i bliskoj proslosti ozivljavajuci staru sliku ovog kraja. Sa 90 izlozbi u toku 10 godina i sa preko 500 000 posjetilaca, ovaj muzej je kroz zanimljiv i atraktivan dozivljaj svojevrsna skola za masovno obrazovanje i upoznavanje kulturne bastine. U muzeju je moguce pogledati stalne postavke arheoloskih nalaza sa tla Semberije, i naravno veoma bogatu i vrijednu etnolosku zbirku pod nazivom "Zivot i kultura naroda Semberije".
Odmah na suprot muzeju Semberije, na istom divnom trgu sa mnogo zelenila i mnogo razlicitih vrsta prelijepog cvijeca nalazi se novoizgradjeni objekat narodne biblioteke "Filip Visnjic", koja djeluje vec punih 65 godina. Ovu biblioteku sa preko 100 000 knjiga karakterise oko 30 pokretnih biblioteka, koje odsluzuju sva naselja u opstini te otvorene brojne seoske biblioteke.

U centralnom dijelu grada se takodje nalazi veoma veliki, dobro uredjen i pun zelenisa gradski park, koji je inace bio jedan od najljepsih parkova u cijeloj republici BiH. U parku su se nalazili mnogi spomenici posveceni veoma poznatim piscima i borcima sa podrucja Semberije, a park je uvijek bio spreman ponuditi sve cari prelijepe i dragocijene prirode svim njenim obozavateljima na putu do gradske bolnice.


Samo tri kilometra na udaljenosti od gradske jezgre nalazio se nekada motel "Obrijez" koji je sa svojim atraktivnim izgledom na vrlo lijepom mjestu privlacio paznju putnika koji su bili na putu prema Tuzli, Sarajevu ili Jadranskom moru. Pored usluga u raznim jelima i picu, motel je takodje nudio i smjestaj za sve one koji su zeljeli uzivati u carima prelijepe podmajevicke prirode sa pogledom na cijeli grad.

Na rijeci Drini sest kilometara daleko od Bijeljine nalazi se Bijeljinska plaza. U samoj blizini nalazi se i motel Drina u Amajlijama gdje je moguce poruciti mnoge specijalitete napr: meso i hljeb ispod peke.

Tu u dugom pojasu pored Drine bogatom sumom u miru i ljepoti nedirnute prirode bilo je pravo zadovoljstvo odmarati se i ko voli baviti se sportskim ribolovom. Drina lijepa i surova u gornjem dijelu toka ovdje se pripitomila. U toku ljeta kada temperatura obicno prelazi trideset stepeni, ljudi su razapinjali ovdje satore na sve strane i uzivali u blagodeti prirode.
U veoma ljupkom naselju Dvorovi, na putu prema Beogradu, udaljenom samo sest kilometara od grada, nalazio se banjsko rekreativni centar. Tu je prilikom geo istrazivanja umjesto nafte siknula termo mineralna voda sa dubine od 1205 m, i vec cetrdeset godina nesmanjeno izlazi na povrsinu sa temeraturom od sedamdeset i cetiri stepena. Nakon potpune analize, utvrdjena je kompletna, veoma znacajna vrijednost vode, i to je danas banja u kojoj se sa uspjehom lijece mnogobrojne bolesti.

U sklopu banje za lijecenje nalazi se i veliki olimpijski bazen za rekreaciju, punjen prirodnom i termomineralnom vodom.

Smijestaj svih gostiju je obezbijedjen u veoma lijepim, privatnim kucama sa visokim stepenom urednosti, a ishrana u privatnim kucama ili u banjskim restoranima.
Dvadeset kilometara daleko od Bijeljine preko rijecice Modran, na putu prema Tuzli lezi druga terasa podmajevice koja sa svojim prelijepim izgledom i mnogobrojnim krajolicima sa brezuljcima i velikim zelenim sumama, i proplancima zaustavlja dah kod svih posmatraca. U tom divnom predjelu lijepe planine Majevice nalazi se selo Donja Trnova koja je nezvanicno muzej pod otvorenim nebom Semberije i Podmajevice. O tom malom selu je odusevljeno pisao poznati pisac Milorad Panic Surak u svojoj knjizi o slijepom guslaru Filipu Visnjicu cije ime nosi vec pomenuta gradska narodna biblioteka, i cije je to rodno selo. Ovdje je takodje bilo smjesteno i memorijalno partizansko groblje boraca iz svih krajeva bivse Jugoslavije sa spomen plocama i imenima preko tri hiljade palih. Na najljepsem mjestu uzdizao se spomenik koji jr simbolizirao prelaz 15 000 boraca iz Vojvodine preko Save u Bosnu.

Nedaleko je bila i kuca u kojoj su 1943 stampana prva dva broja ratnog lista "Oslobodjenje".

Samo dvanaest kilometara juzno od Bijeljine nalazi se mjesto Janja, koja se sa svojih dvanaest hiljada stanovnika uspijesno orijentisala na razvoj turizma, cemu je svakako pomagala i rijeka Drina samo kilometar daleko.

Zahvaljujuci nepozeljnim ratnim odnosima pocetkom 1992 godine, skoro cijelokupno podrucje grada Bijeljine je promijenilo strukturu svoga stanovnistva, i danas je vecina gradskog stanovnistva rasuta po cijelom svijetu, a ja urednik ove stranice sam samo jedan od njih.



Gotovo sve informacije o gradu Bijeljini su uzete iz programa o Semberiji i Bijeljini iz 1982 iz velike arkive televizije Sarajevo koja sada funkcionise kao sastavni dio Radio Televizije Bosne i Hercegovine.




I prije nego napustite ovu prezentaciju, zelim vam preporuciti da pogledate ili se upisete u knjigu gostiju, ili ako pak imate neku ideju, ili mozda neki komentar u vezi mojih stranica, bio bih Vam zahvalan kada bi mi se obratili putem elektronske poste ciji box se nalazi upravo ovdje!





[Istorijska prezentacija Bijeljine] [Osobe iz Bijeljine] [Povratak na prvobitnu stranu]


Ova stranica je izradjena u maju 1997 i poslijednji put obradjena u maju 1998
M.E.B.