Iz Bosanske islamske zajednice:
Hadz i Bajram
Prosao je jos jedan Hadzi ili Kurban-Bajram. Ove godine na hadz je otputovalo 25 Bosnjaka iz Svedske, a navodno oko 2500 Bosnjaka iz cijele Bosne. Nase hadzije iz Svedske pridruzile su se hadzijama iz Bosne u Saudijskoj Arabiji i nastavili hadz zajednicki.
Prema izvjestajima svjetskih agencija ove godine je hadz obavilo oko dva miliona hadzija iz cijeloga svijeta. Na zalost, i ove godine je nesreca pratila Hadz, pa je oko 120 hadzija preselilo na ahiret u Meki, u guzvi koja je nastala na jednom pjesackom mostu prema Mini. Sve hadzije iz Bosne vratili su se kuci.
U nasoj zajednici je 70 nasih clanova uplatilo kurban bilo preko Rijaseta ili u dalekoj Australiji.
KABA sveto mjesto hodocasca svih muslimana, mjesto gdje istovremeno cini hadz oko 2-3 miliona ljudi, gdje istovremeno moze klanjati dzumu dva miliona vjernika. Dzamija ima tri nivoa za klanjanje, dvadeset hiljada fontana za zedne i pet hiljada toaletnih mjesta. Ovo je jedino mjesto na svijetu gdje svi klanjaci klanjaju u krugu jer se nalaze uz samu Kabu.
Bajram namaz je klanjalo oko 450 Bosnjaka iz Stockholma i okolice sto je veliki broj obzirom da se namaz klanjao na radni dan. Drugog dana odrzano je bajramsko sijelo u dzamiji na kome se okupilo oko 200 Bosnjaka sa svojim familijama i djecom. Ovo sijelo zapocelo je Mevludom u izvedbi hora Bosanske islamske zajednice Stockholm. Nakon zavrsenog mevluda djeci su podijeljeni slatki pokloni, a roditelji su se pocastili bajramskim kolacima i kahvom u toploj i ugodnoj atmosferi koja je vladala cijelo vece.
Nova hidzretska godina ( 1419 ) nastupila je 27. aprila. Islamska zajednica je obiljezila novu hidzretsku godinu prigodnim programom u nedjelju 26. aprila u 18 h u nasem dzematu. Ovom prilikom Bosanska islamska zajednica upucuje svim svojim clanovima i Bosnjacima najbolje zelje za dobro zdravlje, raspolozenje, porodicnu srecu i slogu.
Ministar za skolstvo i kulturu BiH, prof. dr Fahrudin Rizvanbegovic
bio je u posjeti Svedskoj gdje pa je ucinio i kratki posjet Islamskoj Zajednici
Stockholm gdje je razgovarao o aktualnim problemima koji nas tiste ovdje
i u Bosni. Posebno se osvrnuo na obrazovanje koje se smatra treba
biti prilagodjeno ne samo svjetskim zahtjevima nego i specificnostima pojedinih
zemalja. Prof. dr. Rizvanbegovic nije stedio komplimente hvaleci koncepciju
rada i svestranost nase islamske zajednice u nastojanju da udovolji
potrebama nasih prognanika u Svedskoj. Nije krio iznenadjenje nasom brojnoscu
i nivoom organizacije.I prof Rizvanbegovic je rodom iz Stolca kao i Alija
Isakovic, Mak Dizdar.
Zanimljiv je i plodan taj grad bio davajuci nam velike intelektualce
od nacionalnog znacaja.